Povijest mjesta Sračinec i Svibovec Podravski

g. 1453. Ladislav Posthumus dodjeljuje Čazmanskom Kaptolu posjede Buttinovecz i Zwybovecz (Svibovec).
g. 1521. Ta sela prisvaja si Baltazar Batthyany.
g. 1530. Ova sela opustošili su Turci pod vodstvom Sulejmana.
g. 1543. Dravski otok Zrepychar (Črepničar) kod Varaždina počinje
g. 1453. Ladislav Posthumus dodjeljuje Čazmanskom Kaptolu posjede Buttinovecz i Zwybovecz (Svibovec).
g. 1521. Ta sela prisvaja si Baltazar Batthyany.
g. 1530. Ova sela opustošili su Turci pod vodstvom Sulejmana.
g. 1543. Dravski otok Zrepychar (Črepničar) kod Varaždina počinje naseljavati s bjeguncima pred Turcima (Vlasima) zapovjednik tvrđave i grada Varaždina Ivan Ungriad.
g. 1544. Kralj Ferdinand vodi istragu i vraća ta sela Kaptolu nakon što ih je oteo Batthyany-ju.
g. 1552. Nakon borbe s Turcima na viničkom polju 3. i 4. listopada , kako izvještava Nikola Zrinski i Luka Sekelj, opljačkana i popaljena su mnoga u okolici, a poreza Ambroz Gregorijanec izvještava da su posve spaljena sela: Sračinec, Trnovec, Vidovec, Biškupec, Obrež, Čeprlinec i Velkovec, pa nije mogao ubrati porez. Ovu pustoš i paljevinu učinile su čete Ulema bega.
g. 1553. Zapisano je da je u selu Sračinec živio još samo jedan kmet vlastelinov (Da li Batthyany-jev ili Kaptolov?).
g. 1566. Upisan je u poreski registar Zrachynecz (Sračinec) i Zrepychar (Črepničar) ili drugim imenom Zwybovecz (Svibovec)
g. 1567. 31. prosinca dao je kralj Maksimilijan gradu Varaždinu popaljeno selo Zrachynecz i priredio Gomulycze.
g. 1587. Zrachynecz i Swybovecz daju kmetska podavanja i gradu i župniku. Tadašnji župnik Antun Vramec dobiva 3 voza drva, 2 kopuna i 6 kruhova (za godinu dana). Varaždinska župa kojoj pripadaju ova dva sela spominje se godine 1334. a bila je posvećena svetom Vjenceslavu. Tek u drugoj polovici 15. stoljeća zove se župa Sv. Nikole.
g. 1619. Ta godina je uklesana na kamen na ulazu tornja u Svibovcu, a dao ju je sagraditi "na čast svemogućega Boga i slavu Sv. Benedikta" Franjo Vršić (o njem se ništa ne zna)
g. 1638. Vizitaciju (pregled) župe varaždinske za župnika Ivana Santak, obavio je arhiđakon Petar Oškoci i zapisao: Kapela Sv. Mihaela arhanđela u Sračincu je zidanica (ne od drveta) sa zidanim zvonikom u kojem je jedno posvećeno zvono. Zvoni na anđeosko pozdravljenje. Oko kapele je dobro ograđeno groblje. Kapela ima samo jedan oltar, a nema ni sakristije, ni predvorja, ni popločanog poda.

U Svibovcu se spominju dvije kapele: Kapela Presvetog Trojstva (koje danas više nema a onda se nalazila u predjelu današnjeg Turnišća) i kapela Sv. Benedikta koju je posvetio zagrebački biskup Petar Domitrović. Ova je dobre građe i pokrova. Oko nje i prostrano i ograđeno groblje. Svetište je boltano a u lađi je drven i oslikan strop (tabulat). Zvonik je drven s jednim posvećenim zvonom. U drvenom predvorju su dva neposvećena oltara na kojima se ljeti služi Sveta Misa. Pod crkve je popločen ciglama. U kapeli su tri posvećena oltara, a jedan je i u sakristiji. Nema propovjedaonice, a ima drveni kor.

Ovi povijesni zapisi pronađeni su kod ovih povjesničara:

R. Horvat: "Povijest grada Varaždina?rukopis " str. 181-5
A. B. Krčelić: "Notitiae". str. 411
Istwanffy: "Regni Hungarci historia"
Vjekoslav Klaić: "Povijest Hrvata" v. str. 117. i 242.
Varaždinsku zbornik 1181. 1981. str. 238.
Statuta Capituli Zagrebiensis str. 120.
R. Horvat: Varaždin koncem 16. vijeka str. 29.